U izvještaju o istraživanju ACCA pod naslovom –Drivers of Change and Future Skills;  istaknute su tri najvažnije promjene u računovodstvenoj profesiji za koje se očekuje da će se dogoditi do 2025 godine:

Prvo, računovođe će koristiti sve sofisticiraniju i pametnu tehnologiju u poboljšanju njihovog tradicionalnog načina rada; ova tehnologija bi tradicionalni način rada mogla čak i potpuno zamijeniti. Pametni softwerski sistemi (uključujući cloud computing)  podržati će trend prema outsourcingu usluga (više uključujući outsourcing  izvan zemlje), a značajno korištenje društvenih mreža putem smart tehnologije će poboljšati suradnju, objave, suradnju s ulagačima i širom zajednicom. Društvene mreže (uključujući Facebook, Twiter i Google search) će otkriti više podataka (uključujući alternativno izvješćivanje), nego bilo koji korporativni izvještaj s izražavanjem uvjerenja a ulagači će koristiti alate za čitanje „big data“.

Drugo, nastavak globalizacije će kreirati mnoge prednosti ali i izazove za članove računovodstvene profesije. Dok globalizacija ohrabruje slobodan protok novca s jednog novčanog tržišta na drugo, poboljšane outsoursing aktivnosti i transfer tehničkih i profesionalnih vještina,  će simultano nastaviti postavljati izazove kako riješiti lokalne probleme (zbog različitih kulturnih, financijskih i poreznih sistema). 

Treće, povećana regulativnost (porast propisa i pravila), i s tim povezana nova pravila za objavljivanje, će imati najveći utjecaj na profesiju u narednim godinama. Npr. povećana regulativnost je neminovna zbog masivnog izbjegavanja plaćanja poreza, transfernih cijena, i pranja novca koje se odvija kroz panama papire. Mnogi porezni računovođe će biti obuhvaćeni  unutardržavnim poreznim aktivnostima zbog ograničavanja porezne erozije i transfera dobiti.

Dodatno, zbog značajnog javnog pritiska i očekivanja ulagača, društveni i prirodni uvjeti  uz ekonomske, postaju važna briga suvremenih organizacija. Razne grupe ulagača, radnici, države ili regulatori, nevladine organizacije, mediji, i općine (zajednice), imaju rastući interes za tekuća društvena i ekoloških pitanja. Zbog široko rasprostranjene brige ulagača i povezanih propisa o  društvenim i ekološkim zahtjevima, suvremene organizacije se suočavaju s izazovom pronalaženja održivih rješenja kako bi se mogle nositi s kompleksnošću jedinstvenog financijskog, društvenog i ekološkog učinka. Usko povezano s ovim, nova forma propisa (kao što je integralno izvješćivanje (IR) što se zahtijeva u Južnoafričkim javnim kompanijama, i izvještaj o transparentnosti za povezana društva u lancu, što se zahtijeva za mnoga društva osnovana u Kaliforniji), je u nastajanju a članovi računovodstvenih organizacija su već angažirani u ovoj transformaciji.

Značajna posljedica je to što će se očekivati da svi profesionalni računovođe gledaju iza brojeva, što će za uzvrat, produbiti suradnju među članovima mnogih i raznih profesija, uključujući računovođe, doktore, odvjetnike, ekologe, sociologe, i druge profesije.

Računovođe će trebati  dodatnu edukaciju o digitalnoj tehnologiji i o transformaciji  prema novim propisima o objavljivanju, novim formama objavljivanja, i svjesnosti o vezi financijskih i nefinancijskih izvještaja. Profesionalni računovođe će, također trebati vještine kako bi mogli izraditi all inclusive korporativne izvještaje, koji kažu manje o brojevima a više opisuju organizaciju.

Ljubica Matošević

Izvor:Future of Accounting Profession: Three Major Changes and Implications for Teaching and Research, by Muhammad Azizul Islam, PhD (RMIT), CPA (Australia), CA (CA ANZ) Associate Professor & Team Leader of Accounting for Social and Environmental Sustainability Research Group, School of Accountancy, QUT, Brisbane, Australia | February 10, 2017 ), originalan tekst dostupan je na www.IFAC.ORG/global-knowdlege-gateway/business-reporting/discussion)